GEODET / GEOMETAR

Geodet ili geometar je osoba koja se profesionalno bavi geodezijom, znanstvenom i tehničkom disciplinom koja se bavi izmjerom i prikazom Zemljine površine, određivanjem oblika Zemlje i njezina polja sile teže. Pod tim nazivom se uopćeno misli na sve osobe koje obavljaju geodetske poslove, bilo da imaju završenu srednju geodetsku školu ili neki veći stupanj studija na Geodetskom faklutetu.

Tradicionalno, geodezija se dijeli na višu geodeziju, kojoj je svrha određivanje oblika i veličine Zemlje, polja sile teže i osnovnih točaka za izmjeru većih područja na Zemljinoj površini, te na nižu geodeziju, koja se u prvom redu bavi detaljnim izmjerama zemljišta i njegovim predočavanjem na kartama i planovima.

Niža geodezija je uobičajena grana gedezije za većinu geodeta. Ona uključuje poslove izmjere i izrade planove i karata manjeg ili većeg dijela zemljine površine, koji kasnije služe kao osnova za planiranje, projektiranje i ostale radnje u drugim tehničkim i društvenim strukama. Najčešće se geodetski radovi izvode za potrebe građevinara i arhitekata u početnoj fazi izrade projekta. Inženjeri geodezije i geometri također vrše upise zemljišta u odgovarajuće upisnike, vrše projektiranje, uspostavu i održavanje geoinformacijskog sustava, te prikupljanje, spremanje, analiziranje, upravljanje i plasman zemljišnoknjižnih podataka.

Pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova dužna je u obavljanju istih poštivati odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnini te mnoštva posebenih zakona i pravilnika kojim je uređeno obavljanje geodetske djelatnosti, te osigurati da obavljanje tih poslova bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni inženjeri geodezije.

GEODET I KUPOPRODAJA NEKRETNINA

Kod kupnje / prodaje nekretnine, posebno većih razmjera, potrebna je sigurnost i znanje svih stranaka u postupku o tome što kupuju / prodaju. Tu sigurnost kod trgovine nekretninama, kad je u pitanju površina predmetne nekretnine, daje precizna geodetska izmjera. U suprotnome moglo bih se dogoditi da prodajete više zemljišta po manjoj cijeni ili kupujete manje zemljišta po višoj cijeni, odnosno da ne kupujete površinu koja je stvarna.

Podaci velikog djela postojeće katastarsko – planske dokumentacije mogu Vas navesti u lažan osjećaj sigurnosti kad je u pitanju veličina i oblik predmetne nekretnine. Dobar dio postojećih planova napravljen je na staroj austrougarskoj izmjeri, zastarjelim metodama izmjere i lošim kartografskim projekcijama. Ako želite odrediti pravu veličinu i oblik zemljišta koje prodajete / kupujete preporučavamo Vam da zatražite uslugu ovlaštenog geodeta. Ovlašteni geodet će Vam, prema podacima geodetske izmjere, dati podatak o tome što zapravo kupujete ili prodajete.

Uz to što će odrediti točnu površinu nekretnine geodet Vam svojom stručnošću i iskustvom može pomoći u određivanju međa i granica predmetne nekretnine, te pomoći pri usuglašavanja istih sa nositeljima prava na susjednim nekretninama.

Ne upuštajte se u trgovinu nekretninama bez geodetskog snimka, te tako osigurajte pravednu transakciju.

ŠTO NAKON LEGALIZACIJE?

Legalizirali se svoju nekretninu, a ona nije točno obilježena i evidentirana u katastru i zemljišniku?

Ukoliko ste dobili Rješenje o izvedenom stanju za završenu građevinu, sljedeći korak je evidentiranje građevine u katastarskom i zemljišno-knjižnom operatu. Upis u katastar i zemljišne knjige odvojena je procedura od same legalizacije, tako da te dvije procedure ne treba poistovjećivati.  Za potrebe evidentiranja građevine u katastru i zemljišnim knjigama potreban Vam je Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama i drugim građevinama.

Geodetski elaborat za evidentiranje građevine može se izraditi ako je u katastru formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira ili ako je već potvrđeni parcelacijski elaborat za formiranje navedene građevne čestice. Geodetskom elaboratu obavezno se prilažu akti temeljem kojih su se te građevine mogle graditi. Ako takvi akti ne postoje u katastar će se upisati izgrađeno zemljište tj. u katastru će se evidentirati samo površina ispod građevine koja je izgrađena te će se o tome obavijestiti građevinska inspekcija. Nakon što građevina bude evidentirana u katastru po službenoj dužnosti provodi se promjena i u zemljišnoj knjizi.

HKOIG

HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE je samostalna strukovna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih inženjera geodezije, promiče, zastupa i usklađuje njihove zajedničke interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu te skrbi da ovlašteni inženjeri geodezije savjesno i u skladu sa Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti i javnim interesom obavljaju svoje poslove i pritom štite i unaprjeđuju hrvatsku geodetsku djelatnost.
U Komoru se obvezatno udružuju ovlašteni inženjeri geodezije.
Komora obavlja sljedeće poslove s javnim ovlastima: uspostavlja i vodi imenik ovlaštenih inženjera geodezije, uspostavlja i vodi evidenciju pravnih osoba kojima je izdana suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova, izdaje i oduzima ovlaštenom inženjeru geodezije pečat i iskaznicu ovlaštenog inženjera geodezije, vodi evidenciju o stegovnim postupcima, vodi evidenciju o ovlaštenim inženjerima geodezije i pravnim osobama kojima je oduzeta suglasnost.
Komora obavlja i sljedeće poslove: unaprjeđuje geodetsku djelatnost u cilju zaštite javnog interesa i interesa trećih osoba, čuva ugled, čast i prava ovlaštenih inženjera geodezije te osigurava uvjete za pravilno obavljanje stručnih geodetskih poslova iz područja državne izmjere, katastara nekretnina i katastra vodova, stručnih geodetskih poslova za potrebe prostornog uređenja i gradnje, i drugih stručnih geodetskih poslova koji se obavljaju kao usluge pravnim i fizičkim osobama, surađuje s mjerodavnom državnom upravom i drugim državnim tijelima te daje odgovarajuća izvješća i podatke u postupku nadzora nad radom Komore, rješava u sporovima svojih članova čije rješavanje ovlašteni inženjeri geodezije sporazumno povjeravaju arbitraži Komore te u sporovima trećih osoba, koje rješavanje povjere Komori, nadzire rad ovlaštenih inženjera geodezije u zajedničkim uredima, samostalnim uredima te drugim pravnim osobama u kojima ovlašteni inženjeri geodezije obavljaju svoje poslove u skladu s posebnim zakonom, provodi trajno stručno usavršavanje svojih članova, te s tim u vezi uspostavlja i unaprjeđuje razne oblike stručne i znanstvene suradnje sa stručnim društvima i fakultetima te odgovarajućim pravnim i fizičkim osobama, razvija strukovnu etiku, skrbi se da ovlašteni inženjeri geodezije savjesno i u skladu s posebnim zakonima obavljaju svoje poslove, te promiče materijalne interese ovlaštenih inženjera geodezije, štiti materijalne interese naručitelja usluga mogućim organiziranjem obveznog osiguranja od profesionalne odgovornosti, uspostavlja i razvija suradnju s drugim komorama i međunarodnim organizacijama, kao i s drugim profesionalnim organizacijama i udrugama, organizira skupove ovlaštenih inženjera geodezije, osigurava pristup informacijama o svojem radu u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.

GEODETSKI INSTRUMENTI

Geodetski instrumenti su uređaji koji služe za preciznu izmjeru Zemljine površine. Prema toj definiciji u geodetske instrumente spadaju i najstarije upotrebljavane naprave za mjerenje dužine poput letve i konopca. Tragovi praktične geodetske djelatnosti datiraju iz vremena mezopotamijskih kultura, oko 6000. g. p.n.e., pa se sukladno razvoju ljudske civilizacije razvijala i geodetska djelatnost odnosno geodetski instrumenti. Puno kasnije, s otkrićem naprednijih materijala i nastupanjem modernog doba i ekspanzivnog razvoja, pojavljuju se teodoliti i niveliri u onom obliku kakve ih danas poznajemo.

U današnje vrijeme, već primitivne teodelite, nivelire i vrpce zamjenjuju totalne stanice koje objedinjuju sav taj posao u jedan instrument. Osnovna i najjednostavnija upotreba totalne stanice je određivanje udaljenosti, te horizantalnih i vertikalnih kuteva koji će u konačnici, nakon obavljenih računanja (prije se ovo obavljalo ručno, a danas ova računanja obavlja software u unutar TS), rezultirati koordinatama mjerene točke. Razvoj totalnih na tome ne staje, pa danas, kad pričamo o totalnim stanicama, učestala je upotreba automatiziranih totalnih stanica koje omogućavaju geodetskom stručnjaku izlazak na teren bez pomoćnika. Ni tu nije kraj, današnje totalne stanice imaju kamere koje vidno polje instrumenta jednostavno prebacuju na kontroler, što također ima svoju svrhu. Također danas imamo i totalne stanice u koje je implementiran i drugi geodetski instrument suvremenog vremena, a to je 3D laserski skener.

3D laserski skener je uređaji koji pomoću laserskih zraka sposoban područje oko sebe definirati s pomoću milijuna malih točaka (broj točaka ovisi o željenoj preciznosti) kojima instrument poznaje koordinate i koje on pri obradi podataka spaja i time daje točnu sliku svih udubina,ispupčina tj. svih obilježja željenog objekta snimanja. Isti se najčešće koristi za snimanje fasada ili spomenika kako bi se dobio precizni 3D model objekta snimanja.

U drugoj polovini prošlog stoljeća lansiranjem prvog satelita svijet se okreće novim GPS tehnologijama pa je tako u današnje vrijeme GPS uređaj neizostavan dio geodetske opreme. GPS uređaji funkcioniraju tako da koordinatu mjerene točke na zemljinoj površini određuju u odnosu na mrežu satelita na nebeskom svodu, a koje daljnjim računanjem, transformacijama i konverzijama, predefiniraju u željeni geodetski referentni okvir.

U novije vrijeme dolazi i do novih proboja u geodetskoj struci, pa je sve češća i pristupačnija upotreba dronova ili bespilotnih letjelica u geodetske svrhe. Ovakve letjelice su sposobne izmjeriti veliko područje u kratkom vremenu.

STRUČNI GEODETSKI POSLOVI

Obavljanje stručnih geodetskih poslova iz područja državne izmjere, katastara nekretnina i katastra vodova, stručnih geodetskih poslova za potrebe prostornog uređenja i gradnje, stručnih geodetskih poslova za potrebe komasacije poljoprivrednog zemljišta, stručnih geodetskih poslova za zaštićena i štićena područja, drugih stručnih geodetskih poslova koji se obavljaju kao usluge pravnim i fizičkim osobama uređeni su Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 152/08, 56/13).

Stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe obavljaju ovlašteni inženjeri geodezije koji se udružuju u Hrvatsku komoru ovlaštenih inženjera geodezije. Ovlašteni inženjer geodezije i pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova može započeti obavljati stručne geodetske poslove samo ako ima suglasnost Državne geodetske uprave.

Pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni inženjer geodezije i članstvo u komori stečeno je upisom u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, a to pravo stječe fizička osoba kumulativnim ispunjavanjem sljedećih uvjeta:

– potpuna poslovna sposobnost,

– prebivanje na teritoriju Republike Hrvatske,

– zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova,

– uspješno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije,

– uspješno proveden propisani komorski postupak za vježbenike-kandidate za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije u trajanju od najmanje tri godine,

– položen stručni ispit za obavljanje stručnih geodetskih poslova,

– da se protiv nje ne vodi kazneni postupak ili da nije pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv života i tijela, slobode i prava čovjeka i građanina, Republike Hrvatske, vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom, spolne slobode i spolnog ćudoređa, braka, obitelji i mladeži, imovine, sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, pravosuđa, vjerodostojnosti isprava, javnog rada ili službene dužnosti,

– da je dostojna za obavljanje stručnih geodetskih poslova i

– da ne obavlja poslove koji su nespojivi sa stručnom geodetskom djelatnošću.