SVE | d.o.o. za geodetske poslove

GEODETSKA SKICA ZA TUŽBU

Geodetska skica za tužbu koristi se kao podloga u pravnom postupku na temelju koje se rješava stanje u zemljišnoj knjizi između jedne ili više stranaka. U našem pravnom sustavu, koji nakon smrti ostavitelja ostavinu ostavlja kao zajedničku imovinu nasljednika, a ne stvarnim nasljednicima – neovisno da li će se svakome od njih predati određeni dijelovi čestice u samovlasništvo ili će im biti predane u suvlasništvo, česta je upotreba Geodetske skice za tužbu. Ona je nužna u postupku kada je predmet tužbe udio u trenutno evidentiranoj čestici, gdje je kod nas još uvelike prisutna neusklađenost katastarske – zemljišnoknjižne evidencije i pravog stanja na terenu. Geodetsku skicu za tužbu naručuju oštećene stranke koje žele urediti papire u katastru i zemljišnoj knjizi, te tako zajamčiti svoje pravo vlasništva. Geodetska skica precizno i jasno predočava narav, namjenu i površinu dijela terena koji je u pitanju, a temeljem nje se po ishodovanju presude, u negrađevinskim i neizgrađenim građevinskim područjima, izrađuje parcelacijski elaborat u svrhu parcelacije ili spajanja zemljišta.

GEODETSKA SKICA ZA RJEŠAVANJE IMOVINSKOPRAVNIH POSLOVA

Geodetska skica za rješavanje imovinskopravnih poslova služi kao vjeran prikaz stanja na terenu u vrijeme snimanja, koji će se koristiti pri izvođenju imovinskopravnih poslova. Ona se koristi kako bi se jasno predočile i prikazale čestica ili čestice u pitanju, da bi time sve stranke u postupku imale jasnu sliku novog odnosa. Geodetska skica za rješavanje imovinskopravnih poslova je koristan alat za predstavljanje bilo kakvog dijela terena, bilo za kupoprodaju, najam ili zalog. Ovdje je bitno napomenuti da postojeći katastarski planovi i dostupne kartografski podaci često variraju po kvaliteti i točnosti, a kako bi se osigurala točna, a time i pravedna transakcija i zadovoljnosti svih uključenih stranaka neophodna je geodetska skica temeljena na novoj geodetskoj izmjeri.

GEODETSKA SKICA ZA INTERNU DIOBU

Geodetska skica za internu diobu služi za diobu katastarske čestice kada ona nije dopuštena postojećim prostorno – planskim uvjetima ili u slučaju da se čestica želi samo interno podijeliti među suvlasnicima. U ovim slučajevima suvlasnici posjeduju djelove određene čestice tj. suvlasničke udjele na istoj, a koji su jasno definirani na terenu. Geodetska skica za internu diobu, kao produkt geodetske izmjere terena i vjeran prikaz stanja na terenu u vrijeme snimanja, je nužna kako bi suvlasnici odredili međusobnu podjelu i granice. Tako slijedi da, iako čestica što se tiče zemljišne knjige i katastarskog operata ostaje jedna i nepodijeljena, među suvlasnicima je ona ugovorom jasno podijeljena onako kako je prikazano na geodetskoj skici za internu diobu.

GEODETSKI ELABORAT VODOVA

Elaborat vodova služi za upis i evidenciju vodova te za vodove pratećih objekata. Sadrži podatke o vrstama, osnovnim tehničkim osobinama i položaju voda, podatke o objektima koji pripadaju vodovima te podatke o upraviteljima vodova za elektroenergetsku, telekomunikacijsku, vodovodnu, kanalizacijsku, toplovodnu, plinovodnu i naftovodnu mrežu. Katastar vodova je važna baza podataka koja se koristi za praćenje stanja infrastrukture, te kao podloga pri projektiranju određenih zahvata u prostoru.

Geodetska izmjera vodova obuhvaća:

– izmjeru položajnih lomnih točaka voda (horizontalni položaj voda)
– izmjeru visinskih lomnih točaka voda (kod kanalizacije na dnu cijevi ili kanala, a kod ostalih na tjemenu voda)
– izmjeru križanja novoizgrađenog voda s drugim vodovima u trenutku polaganja kada je križanje vidljivo
– izmjeru pripadajućih objekata
– prikupljanje podataka o osnovnim tehničkim osobinama voda.

ELABORATI EVIDENTIRANJA GRAĐEVINA

Upis objekta u katastar i zemljišnu knjigu vrši se geodetskim elaboratom za evidentiranje podataka o zgradama kojeg izrađuje ovlašteni geodet., stoga ako građevina na vašoj katastarskoj čestici nije evidentirana u katastru (niti upisana u posjedovni i vlasnički list) treba se obratiti ovlaštenoj geodetskoj tvrtci. Geodetskom elaboratu obavezno se prilažu dokumenti temeljem kojih se građevina mogla izgraditi. Ako ti dokumenti ne postoje, u katastar će se evidentirati izgrađeno zemljište tj. u katastru će se evidentirati samo površina ispod građevine, o čemu će katastar obavijestiti građevinsku inspekcija, a u vlasničkom listu će se evidentirati napomena da za predmetnu zgradu nije dostavljena dozvola za uporabu građevine. Nakon što građevina bude evidentirana u katastru po službenoj dužnosti promjena se provodi i u zemljišnoj knjizi. Ukoliko u katastru i zemljišniku nije formirana katastarska čestica za građevinu koja se evidentira, što je čest slučaj, geodetskom elaboratu za evidentiranje građevine prethodi izrada parcelacijskog elaborata za formiranje spomenute katastarske (građevne) čestice. Objekte i sve promjene koji se na njima izvode je, osim zakonske obveze, nužno evidentirati zbog kupnje ili prodaje (“čisti” papiri), etažiranja ili uspostavljanja vlasništva nad određenim dijelom zgrade i u svrhu uspostavaljanja hipoteke na predemtnu nekretninu u slučaju podizanja hipotekarnog kredita.

GEODETSKI PROJEKT

Uz glavni projekt, zasebni dio glavnog projekta je geodetski projekt kojim se prikazuje smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici te oblik i veličina građevne čestice čije se formiranje određuje građevinskom dozvolom.

Geodetskim se projektom međusobno usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru, i evidentiranje građevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnim propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar.

Geodetski projekt smatra se parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim elaboratom na temelju kojega se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu katastarskih čestica, te zgrada i drugih građevina.

Obuhvat geodetskog projekta je područje katastarskih čestica ili dijelova katastarskih čestica od kojih će se formirati nova građevna čestica, odnosno područje postojeće građevne čestice ili obuhvat zahvata u prostoru.

Ukoliko je za formiranje građevne čestice potrebna parcelacija i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa onda se isto provodi u dvije faze. Prva faza je parcelacija dijelova katastarskih čestica koje čine građevnu časticu, a druga faza je spajanje u jedinstvenu katastarsku česticu nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

Sastavni dijelovi geodetskog projekta su:

1. Naslovna stranica geodetskog projekta
2. Ulazni podaci
3. Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja u položajnom i visinskom smislu
4. Geodetska situacija građevine
5. Popis koordinata
6. Prijavni listovi i kopije plana za formiranje građ. čestice
7. Prijavni listovi i kopije plana za evidentiranje građevine
8. Izvješća u okviru izrade geod. projekta

ETAŽIRANJE ZGRADA

Etažiranje je postupak kojim uspostavljate vlasništvo nad točno određenim dijelom zgrade, tj. nad Vašim stanom i njemu pripadajućim dijelovima. Ukoliko ste vlasnik stana u nekoj zgradi koja nije etažirana, Vi ste ustvari vlasnik jednog nedefiniranog dijela te zgrade te nije potpuno jasno koji je dio zgrade u Vašem vlasništvu. Jedini pravni dokaz o tome da ste Vi vlasnik stana, poslovnog prostora ili neke druge nekretnine je izvadak iz zemljišne knjige, a pravo vlasništva na navedenom se ne može upisati u zemljišnu knjigu dok zgrada nije etažirana.

PARCELACIJSKI I DRUGI GEODETSKI ELABORATI

Parcelacijski i drugi geodetski elaborati su stručni i detaljni prikazi neke promjene na zemljištu. Takve elaborate za građane izrađuju ovlaštene geodetske tvrtke, a oni su osnova za mijenjanje podataka na katastarskom planu i u posjedovnim listovima. Pomoću takvog elaborata može se npr. formirati građevna čestica ili upisati kuća. Kada formira katastarsku česticu ili upiše kuću, katastarski ured o tome obavještava zemljišnoknjižni odjel koji takvu katastarsku promjenu po službenoj dužnosti provodi u zemljišnoj knjizi.

Sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07, NN 124/10) nositelji prava na nekretninama dužni su u roku od 30 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnome područnom uredu za katastar, odnosno uredu Grada Zagreba, svaku promjenu na nekretninama koja utječe na podatke upisane u katastar nekretnina.

Katastarski uredi zaduženi su za vođenje evidencije u kojoj se pohranjuju opisi vaših nekretnina. Katastarska evidencija je javna i svatko može zahtijevati uvid u nju. Pisani podaci katastra dostupni su i putem interneta.

Za vođenje zemljišnih knjiga nadležan je zemljišnoknjižni sud. Postupak upisa u zemljišnu knjigu pokreće se na prijedlog stranke, a sud odlučuje bez rasprave i saslušanja stranaka.
Kupnjom nekretnine i potpisivanjem kupoprodajnog ugovora ne stječe se automatizmom pravo vlasništva. Potrebno je upisati svoje pravo u zemljišne knjige. Prema stanju zemljišne knjige prethodno utvrdite koje sve isprave trebate dostaviti zemljišnoknjižnom sudu radi upisa svojih prava u zemljišne knjige. Upisom u zemljišne knjige stječete pravo vlasništva. Odluka suda temelji se na utvrđenom stanju u zemljišnoj knjizi u trenutku podnošenja prijedloga i isprava koje su stranke priložile i na temelju kojih predlažu upis prava u zemljišne knjige.

Ne zaboravite: samo uredni papiri u katastru i zemljišnim knjigama su “čisti papiri” i jamče vlasništvo!

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH ZGRADA

Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nadležnom upravnom odjelu koji izdaje akte za gradnju na području na kojem se građevina nalazi. Zahtjevu je potrebno priložiti određenu dokumentaciju koja ovisi o kategoriji u koju građevina pripada. Sve su građevine razvrstane u 4 kategorije prema složenosti i veličini i to cijele građevine a ne samo njenog nelegalnog dijela. Npr. Obiteljska kuća površine 100 m2 s nelegalnom dogradnjom od 50 m2 ubraja se u skupinu do 400 m2 jer se zbraja i nelegalni i legalni dio građevine.

Prva stanica u prikupljanju dokumentacije treba biti Katastar. Ako je građevina ucrtana u katastarski plan onakva kakva je izgrađena nije potrebno tražiti geodetsku snimku. Katastarski plan odnosno geodetska snimka podloga su za izradu ostale dokumentacije.

Legalizirati se mogu nove građevine i rekonstrukcije postojećih ako su vidljive na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. Za one građevine koje su bespravno sagrađene ili rekonstruirane nakon toga datuma potrebno se obratiti lokalnom upravnom tijelu nadležnom za izdavanje dozvola za gradnju radi provjere mogućnosti reguliranja statusa građevine prema Zakonu o gradnji.